Članak koji je izašao u Slobodnoj Dalmaciji 13. ožujka 2016. Zvonimo pred vratima Radio Gruda, gdje smo se dogovorili s Tomislavom Matkovićem, osnivačem portala ganga.hr i glazbenim urednikom na lokalnom radiju, koji se posljednjih godina pročuo kao istraživač i sakupljač napjeva gangaške tradicije i svojevrsni producent brojnih hercegovačkih gangaških sastava.Otvaraju se vrata, u mraku hodnika nazirem visokog, suhonjavog muškarca duge kose. "Dobar dan, trebali bismo Tomu..." Izmiče se i pušta nas da uđemo. I dok sve čekamo da roker koji nam je otvorio vikne "Tomo, evo novinari iz 'Slobodne'!", pruža…

Brojni su ljudi, trbuhom za kruhom, napustili svoja ognjišta. Neki su zaboravili rodni kraj, a neki ne, te i danas rado dolaze, piše Večernji list BiH. Razgovarali smo sa Stipom Jelićem, jednim od najpoznatijih gangaša iz Hercegovine koji, iako godinama u Njemačkoj, pjesmu koja je sačuvala hrvatski narod u zapadnoj Hercegovini nikada nije zaboravio. Naprotiv, tako ju je usavršio da mu danas, uz epitet ‘gangaš’, stavljaju i onaj ‘legendarni’. Koliko ga cijene, vidjelo se i na manifestaciji braće Damira i Jure Miloša gdje je ganga dominirala. – Ganga je naša…

Grude su u nedjelju navečer bile središte etno glazbe u regiji. Guslari Željko Žimić, Kosta Pakalović, Miljan Rađenović, Jerko Bakula, Zdravko Knežević, Živko Šimić, Goran Vuković i Predrag Bajić na guslama, te gangaške ekipe Jure Begića, Stipe Jelića, žena iz Crnča i Gruđani, kao domaćini, bili su prava poslastica pred kraj godine na još jednom, četvrtom po redu “Božićnom silu” u Grudama koje na najvišoj razini posljednjih godina organiziraju braća Miloš. Stalni napredak Kinodvorana Grude bila je pretijesna za sve one koji su željeli uživati u pravom etno glazbenom spektaklu.…

Tomislav Matković poznati je radijski voditelj, osoba čiji je život neodvojiv od glazbenog svijeta te jedan od začetnika različitih multimedijalnih programa. No, Matković je ujedno i veliki štovatelj lokalnog tradicijskog glazbenog izričaja. Upravo je ganga bila povod ovom razgovoru. Gospodine Matković, otkud i otkada potječe tolika ljubav prema gangi? - Odmah na početku moram naglasiti da sam rođen u Njemačkoj i tamo išao u školu, štoviše čak mi je i majka Njemica, tako da kroz svoju mladost nisam imao nikakav doticaj s gangom. Kasnije se ispostavilo da je to bila…

U petak, 20. studenog u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno Ministarstvo kulture i sporta BiH organizirao je stručni skup pod nazivom "Značaj, zaštita i očuvanje gange". Na skupu je bila riječ o značenju gange kao tradicionalne kulture BiH te njenoj aktivnoj zaštiti. Namjera je ministarstva pokrenuti postupak proglašenja gange kao nematerijalne kulturne baštine, a kad se završi taj proces namjera je također provesti prijedlog prema UNESCO da se ganga proglasi i svjetskom kulturnom baštinom.

Sad već davne 2002. godine pokrenuo sam stranice ganga.hr s idejom da na jednom mjestu objedinim sve što ima veze s gangom. Od zvučnih snimaka koje sam tada, snimajući po selima, prikupio do raznoraznih pisanih radova na temu ganga (kojih u to vrijeme nije bilo puno). Kroz sve ove godine zvučna arhiva je postajala sve veća i pisanih radova sve više tako da stranice s onom starom organizacijom to jednostavno nisu mogle više nositi. U međuvremenu su se javile i druge platforne za pregledavanje internet sadržaja kao što su tablet…

U četvrtak, 17. rujna 2015. godine preminuo je Nikola Buble dirigent, crkveni orguljaš i etnomuzikolog. Nikola Buble rođen je 28. siječnja 1950. godine u Splitu. Osnovnu školu pohađao je u Trogiru, a maturirao je na Srednjoj pomorskoj školi u Splitu. Godine 1969./70. apsolvirao je na Višoj pomorskoj školi. Na Pedagoškoj akademiji diplomirao je glazbeni odgoj. Krajem 1972. godine u Sarajevu je upisao Muzičku akademiju – Teoretski odjel i Filozofski fakultet – Odjel za filozofiju i sociologiju. Poslijediplomski studij na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu…

Miro Tomić. Tradicionalno u modernom izričaju. Tek se razvija kao koncept, ali jako zanimljiva ideja.

Ljubaznošću dr. Anđelka Mijatovića objavljujemo novi tekst na ganga.hr. Radi se o uvodu proširenog drugog izdanja knjige ""Ganga, pismice iz Hercegovine, Imotske krajine, od Duvna, Livna i Kupresa".Prvo izdanje ove knjige izašlo je davne 1971. godine i ubrzo je bila zabranjena, tako da danas predstavlja pravi raritet. Ovu knjigu smatram jednom od kapitalnih knjiga o gangi, a izdanje iz '71. god. prva je knjiga koja se tako opsežno bavila gangom.Tekst možete pročitati OVDJE

Na blagdan svete Cecilije, zaštitnice glazbe, 22. studenoga, u kinodvorani u Grudama, u organizaciji Instituta za etnologiju i folkokristiku iz Zagreba i Matice hrvatske - Ogranak Grude održan je Okrugli stol o gangi, dvadeset i četiri godine nakon prvog takvog skupa održanog 1989. godine u Imotskom. Za okruglim stolom okupili su se proučavatelji fenomena gange kao tradicijskoga vokalnog načina pjevanja, koji je 2009. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH, te od 2010. godine i na listi UNESCO-a pod imenom ojkavice. U grudskoj dvorani, koju su popunili istinski…