Održan Okrugli stol o gangi

Na blagdan svete Cecilije, zaštitnice glazbe, 22. studenoga, u kinodvorani u Grudama, u organizaciji Instituta za etnologiju i folkokristiku iz Zagreba i Matice hrvatske - Ogranak Grude održan je Okrugli stol o gangi, dvadeset i četiri godine nakon prvog takvog skupa održanog 1989. godine u Imotskom.

Za okruglim stolom okupili su se proučavatelji fenomena gange kao tradicijskoga vokalnog načina pjevanja, koji je 2009. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH, te od 2010. godine i na listi UNESCO-a pod imenom ojkavice. U grudskoj dvorani, koju su popunili istinski zaljubljenici ganganja u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini, moglo se tijekom izlaganja čuti niz izuzetno zanimljivih pogleda na to arhaično polifono pjevanje, za koje se još točno ne zna vrijeme nastanka pa ni korijen imena, koji je po nekima u albanskom, drugima u njemačkom ili engleskom jeziku, dok je najprihvatljivija verzija da je prihvaćeno onomatopejsko oponašanje pratećeg glasa kao je se čuje kao "gan-gan" ili "gun-gun". Okrugli stol je otvorio mr. Mario Bušić, predsjednik MH Ogranak Grude, a dobrodošlicu gostima i uspješan rad Okruglog stola poželio je i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.

 

Ganga se, po tvrdnjama dr. Anđelka Mijatovića, pjevala od Biokova i Mosora, preko Neretve, Cetine, Uskoplja, Livna, Kupresa, Ivan-planine, Kalinovika, Foče, Stoca i Nevesinja, a godina njenog nastanka je oko 1900. godine, po njemu to je višeglasni glazbeni izričaj. Mijatović je prije četrdesetak godina priredio prvi opsežni zbornik s desetak tisuća tekstova gange, a prema njegovim spoznajama nastalo ih je oko 100 tisuća.

O kontroverzama koje su se vezale uz gangu kao i njenoj umjetničkoj vrijednosti, podcjenjivanju kao primitivnom načinu pjevanja, te važnosti da su je često pjevali pastiri i među njima osobito žene, govorila je umirovljena profesorica glazbe dr. sc. Ankica Petrović, koja je doktorirala temom o arhaičnom pjevanju i gangi na Kraljevskom sveučilištu u Belfastu.

Muzikolog dr. sc. Nikola Buble, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, zaključuje o gangi kao o samorodnoj formi, te o potrebi sociološkog pristupa prigodom istraživanja o njezinu nastanku.

Prof. Ante Kraljević, autor Rječnika hercegovačkog govora, naglasio je da postoji cijeli niz pretpostavki o nastanku riječi ganga, te je svoja uporišta potkrijepio brojnim jezikoslovnim rasudbama. Dok je novinar Radio Splita Mladen Vuković govorio o poetici gange, čiji su duhoviti i živući dvostihovi podjednako vrijedni kao i osebujni način ganganja, te pozvao da se raspiše natječaj za novi tekst gangi, čime bi se također ganga sačuvala od usahnuća i getoiziranja u KUD-ovima.

Dr. sc. Joško Ćaleta, jedan od voditelja okruglog stola, govorio je o četiri skupine istraživača gange, te istaknuo neke strane autore koje je privuklo ganganje, među kojima je Nijemac Dieter Christensen.

Dr. sc. Ines Prica s Instituta za folkloristiku govorila je o gangi kao o tabuu, njenoj poetskoj vrijednosti te zanimljivom spoju suvremene elektronske glazbe s gangom u projektu Gangawerk.

Novinar Radio Gruda Tomislav Matković, koji izuzetno uspješno kroz svoj rad predavlja gangu na web stranici ganga.hr, govorio je o iskustvima vezanim uz istraživanja o gangi, teritorijalnim odrednicama same gange te zanimljivom bon tonu pjevača gange

Da bi se rečeno pokazalo u slušnom izdanju, gangale su gangaške skupine iz Gruda, Posušja i Imotskog, pokazavši više načina ganganja i "priginjanja" drugog stiha koje varira od mjesta do mjesta.

 

Tekst Željko Selak

Fotografije Mario Marić