Pisani radovi

Gangaši naši prvi etno glazbenici

Mladen Vuković, urednik je kulture na Hrvatskom radiju Radio Splitu te je objavio 18 knjiga poezije i humora. (objavljeno u zborniku ZAVIČAJNO BLAGO U FUNKCIJI RAZVOJA ZABIOKOVLJA, Književni krug Split, 2005.g.) Ljudsko je grlo najsavršeniji, najljepši i najbolji glazbeni instrument.Antun Gustav Matoš Ganga je snažna i zvonka višeglasna kratka narodna pjesma koju pjevaju muške i ženske skupine (kad nema dovoljno pjevača onda i mješoviti duo ili trio hrvatskog seoskog puka u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Ta izvorna etnoglazbena vrsta nastala je prije stotinu godinu u Imotskoj krajini, najveću popularnost stekla…

Hercegovačka ganga

fra Branko Marić, doktor glazbenog umijeća i znanosti (Vrdi, 1896. - Zürich, 1974.) napisao je 1934. godine članak "Hercegovačka ganga". Objavljen u Napretkovom "Hrvatskom narodnom kalendaru" (str.105-107). Ovo se smatra kao prvi pisani rad o gangi.   Hercegovačka seljačka muzika nosi posebna obilježja pučke pjesme. U mnogočemu je tuđa i oprečna poimanju pjesme kultumih europskih naroda, njezinu ukusu i estetskom osjećanju. Školovanom muzičaru ili bolje muzičaru Europejcu pruža kod svakog novog susreta nova pitanja i nove probleme koliko gledom na ukus i izvedbu toliko u analizi same tvorevine. Kratki zapletaji…

Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine

dr. Nikola Buble, doktor muzikoloških znanosti, redoviti je profesor etnomuzikologije i dirigiranja na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Ovaj rad sam prenio iz njegove knjige "Glazba kao dio života". LINK na njegove stranice Kao prepoznatljiv kulturni simbol ganga pridonosi ustrojstvu identiteta glazbene svijesti čiji prapočeci sežu duboko u prošlost. Ta glazbena svijest nazočna je, u naše vrijeme, kod življa ruralnih sredina ili pak življa neposrednog ruralnog podrijetla. U cilju boljeg razumijevanja gange rado odgovram na pitanje: Koja su osnovna, ujedno i najprepoznatljivija obilježja glazbenog svijeta iz kojeg se iznjedrila ganga,…

Perceptions of ganga

prof. dr. sc. Ankica Petrović, etnomuzikologinja i socijalna antropologinja te profesorica na Odsjeku za etnomuzikologiju na uglednoj američkoj Herb Albert School of Music (UCLA) 1. Introduction The purpose of this article is to describe my radical transformation as a young ethnomusicologist under the tutelage of John Blacking during my study with him at The Queen's University of Belfast in the mid-1970s, That transformation meant switching from the rigid and orthodox ethnomusicology of Yugoslavia and other Eastern European countries to a more revolutionary way of interpreting traditional music. In spite of…

Ganga

dr. Anđelko Mijatović, hrvatski povjesničar. Ovo je uvod u knjigu, koja je izišla 1971.godine.   Nije ovo prvi prikaz o gangi; njemu je prethodilo nekoliko članaka i radova kulturno-znanstvenih radnika s područja narodne umjetnosti. Prije nego iznesem svoje mišljenje o ovom obliku narodne umotvorine, prikazat ću sažetke prethodnih ogleda po redoslijedu njihova objavljivanja.

Erotski haiku s kamena

Tekst pisan za novine "Slobodna Dalmacija"   'Oću pivat i 'oću galamit,toga nema 'ko će mi zabranit. Tko nije čuo gangaše pjevati, čuo je zacijelo za gangu, tradicijski način pjevanja grupe muškaraca ili žena gdje «jedan piva a ostali prate». Ganga je izraz narodne duše, lirika koja se pjeva jer je namijenjena slušateljima. Etnomuzikolozi drže da je ganga nastala u novije vrijeme na temeljima mnogih arhaičnih elemenata, na području između dviju rijeka, Neretve i Cetine odnosno u trokutu kojeg zatvaraju s Ramom. Nesporno je da je ganga izvorna folklorna glazba,…

Put po Dalmaciji

Alberto Fortis rođen je kao Giovanni Battista Fortis. Sa 16 godina pristupio je padovanskom sjemeništu i postao redovnik augustinskog reda. Putovao je po Europi, naročito po Dalmaciji, Primorju i Istri, o čemu je objavio niz djela, od kojih je najbitnije "Put po Dalmaciji" (Viaggio in Dalmazia, 1774.), nastalo kao rezultat putovanja od 1771. do 1773. godine, u kojem u dvije knjige predstavlja Dalmaciju i Primorje europskoj publici. U prvoj knjizi najveću pozornost dobiva poglavlje u kojem se idealizira život seljaka u zaleđu Dalmacije (Morlaka), dok se u drugoj knjizi raspravlja…

Hrvatske dvostih pismice - Ganga

Ovaj rad je objavljen u godišnjaku "Susreti" br. 8, izdavač Matica hrvatske ogranak Grude. Sažetak Hrvatske dvostih pismice pjevaju se kao ganga, bećarac, rera... Poradi popularnosti svoga pjeva ganga je na duvanjskom i širem hercegovačkom području najčešće njihovo imenovanje iako ono označava ukupnu izvedbenu stvarnost (i tekst i pjevanje). Ogled pokušava predočiti kontekst u kojemu je ganga pjevana i iz kojega se tek da u potpunosti razumjeti. Njezin prvenstveni kontekst su ljubavni običaji gangaškog područja, tek drugi kontekst su društveno-političke okolnosti u kojima su pjevane kao i epski etos njezinih…

Estetske kontraverze gange

Ovaj rad je napisan i izlagan na Okruglom stolu o gangi, u Grudama 22, studenog 2013. Tekst je objavljen u posebnom dodatku godišnjaka "Susreti" br. 8, izdavač Matica hrvatske ogranak Grude. Organizator ovog Okruglog stola o gangi bio je Ogranak Matice hrvatske Grude uz suorganizaciju Instituta za folkloristiku iz Zagreba. Kada slušamo gangu i govorimo o njoj kao o tradicijskom obliku grupnog seoskog pjevanja na dinarskom geografskom i kulturnom području, dolazimo u kontraverzne situacije, proizašle prvenstveno iz suprostavljenih doživljavanja ovog oblika. Te su kontraverze odraz izrazito podijeljenog društva, kakvo je…

Ganga - Neke osnovne značajke, vrjeme i prostor

  Ovaj rad je napisan i izlagan na Okruglom stolu o gangi, u Grudama 22, studenog 2013. Tekst je objavljen u posebnom dodatku godišnjaka "Susreti" br. 8, izdavač Matica hrvatske ogranak Grude. Organizator ovog Okruglog stola o gangi bio je Ogranak Matice hrvatske Grude uz suorganizaciju Instituta za folkloristiku iz Zagreba. Uvod Ganga, pjevno-glazbeno izražavanje, koje se nekada pjevalo ili se ponegdje još uvijek pjeva povremeno i ne baš u čestim prigodama, u prostoru otprilike od Biokova i gorja koje jugoistočni dio Hercegovine dijeli od Jadranskoga mora, pa do Kupreške…

O profilu istraživača, predstavljača i medijske promocije tradicijske vokalne baštine na primjeru gange - najaktualnijeg vokalnog tradicijskog žanra

Ovaj rad je napisan i izlagan na Okruglom stolu o gangi, u Grudama 22, studenog 2013. Tekst je objavljen u posebnom dodatku godišnjaka "Susreti" br. 8, izdavač Matica hrvatske ogranak Grude. Organizator ovog Okruglog stola o gangi bio je Ogranak Matice hrvatske Grude uz suorganizaciju Instituta za folkloristiku iz Zagreba. O pojmu ganga Najprofiliraniji i zasigurno najaktualniji vokalni tradicijski žanr u Imotskoj i Vrgoračkoj krajini u Dalmaciji kao i u susjednoj Hercegovini i dijelovima Bosne je ganga. Ganga je integralni dio, posljednja faza, stoljetnog sustava glazbovanja na području dalmatinskog zaleđa…

Esej o gangi

Ovo je mali esej koji sam izlagao na okruglom stolu o gangi, u Grudama 22. studenog 2013.g. Uvod Usudio bi se reći za bolje shvaćanje gange da imam neku vrstu sreće što nisam rođen u ovim krajevima već kao gasterbajtersko dijete u Njemačkoj, tako da nisam odrastao s predrasudama koje inače prati gangu na ovim prostorima. Dakle u cijelu priču sam ušao neopterećen. Kao neka vrste vanjskog promatrača mogao sam objektivno sagledati stvari, gradeći svoju priču o gangi isključivo na osnovi osobnih doživljaja.S druge strane bio sam uvijek glazbeno znatiželjan,…

Taj prastari stih deseterac

Ivan Bekavac, za časopis "Matica" Možda i ne bismo danas posebnu pozornost poklanjali gangi, kad se ne bi dalo vidjeti kako nas njezin stih, u vremenu kad je i hrvatski identitet izložen opasnostima, može povezati gotovo s pravremenom narodnog života i s najdubljim njegovim korijenima. Da nije knjiga poput GANGE dr. Anđelka Mijatovića važan bi dio narodnog blaga možda potpuno propao. Tamo gdje je ganga nastala (iza Bijakove, između Cetine i Neretve, do Ivan planine i Kupreške visoravni na sjeveru) i, možda u drukčijoj formi, živjela od pamtivijeka, za nju…

UNESCO and Ojkanje singing

Kao što već svi znate od sredine studenog 2010. ojkanje je upisano na UNESCO popis ugrožene svjetske baštine. Pod ojkavicom, u ovom slučaju, se misli na stil pjevanja s karakterističnim potresanjem glasa, pjeva se na poseban način "iz grla", a traje koliko i dah glavnog pjevača i pratitelja. Takvo pjevanje srećemo već od Karlovca, preko Like, Dalmacije, Hercegovine pa sve do Konavala. Elemente tih pjevanja lokalni puk obično označava kao stara ili starovinska pivanja. Takvo pjevanje u Cetinskom kraju nazivaju se treskavica ili vojkavica, u Dalmatinskoj Zagori ojkalica, u šibenskom…

Plaisir partagé et frissons individuels. Chanter et écouter les chants ganga

L'original peut être consulté iciPrijevod ovoga rada možete pročitati OVDJE Résumé Chantés aujourd'hui essentiellement au café ou en famille, les chants ganga sont en rapport direct avec des affects de différentes natures. Par leurs caractéristiques acoustiques, l'organisation de leur succession au cours d'une soirée et les styles propres à chaque groupe de chanteurs, ils permettent tout à la fois l'émergence et le maintien des affects entre participants et induisent en outre des émotions diversifiées, individuelles et fugaces, notamment auprès des auditeurs. Ces émotions se greffent sur un sentiment de fond…

Rješenje o zaštiti gange kao nematerijalne kulturne baštine

Ministarstvo kulture na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine" br. 69/99, 151/03 i 157/03) i članka 9. stavka 1. Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske („Narodne novine" br. 37/01), donosi RJEŠENJE Utvrđuje se da ganga s područja Imotskog i Vrgoračke krajine ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 2. i 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

GANGA PARTY - Let iznad gangina gnizda iliti multimedijalno predstavljanje (ne)odbačene tradicije

Rad je predstavljen na Petnaestoj konferenciji Performance Studies International koji se održao u Zagrebu od 24. do 28. lipnja 2009. godine. Vijest o konferenciji možete pročitati OVDJE Zamračenu pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih po kojoj sjede ili šetaju posjetioci ističe središnji krug sastavljen od stolica namijenjenih izvođačima osvijetljen "spot" reflektorom sa plafona. Projekcija vatre koja prekriva scenu dolazi s glavnog pulta, s projektora 4. Za audio pultom DJ Tomo diskretno pušta glazbu po svojem izboru, dominiraju radovi Gangawerka... Na pozornici četiri velika platna, na kojima se u različitim intervalima vrti powerpoint…

Razgovor s gangašima

Razgovor sam vodio s grupom gangaša koji nesumjivo uživaju veliki ugled u gangaškom svijetu. Sve su to vrsni pjevači i poznavatelji gange, pa je utoliko ovaj razgovor zanimljiviji. Razgovor sam snimio audio, a prijatelj ovih stranica Joško Čaleta se potrudio i sve to prebacio na tipkovnicu.

Nestaje pučka pjesma

Stipe Krce, ovaj tekst je objavljen u "Slobodnoj Dalmaciji" 30.12.2000. Eto ti vraga: došli kavići, ode ganga "Nije to zini i riči ka vol, gangu triba znat pivat" Kako su dvostih vidjeli putopisac Alberto Fortis i pjevač Udo Jürgens, a kako njemačka policija Kažu da nema kontinenta na ovoj "baloti" zemaljskoj na kojemu ganga nije zapjevana. Ovo pučko iskonsko pjevanje čudesne moći i nadasve jedinstveno u svijetu po svojemu glazbenom ustrojstvu, ima strogo omeđene prostore: Imotsku krajinu i, dakako, Hercegovinu. No, valja kazati kako su mnogi mišljenja da je ganga…

Lovrećka ganga

Petar Ujević učitelj je hrvatskog jezika u lovrećkoj Osnovnoj školi, 1996. godine napokon izdaje knjigu "Lovrećka ganga". Pošto mu je životni poziv bavljenje jezikom, kao ljubitelj narodne hrvatske riječi pitanje je bilo samo vremena kad će Petru sinuti ideja o skupljanju ganga, poslije i njenom ukoričenju. Mada knjiga nosi naslov "Lovrećka ganga" naići ćemo na gange koje se pjevaju i mnogo dalje čak i Imotske krajine, zato ovo vanredno djelo zaslužuje mjesto u kredenci svakog onog koga zanima i ganga, a i narodni izričaj. Ovdje donosimo proslov Petra Ujevića, te…