Prikazujem sadržaj po oznakama: ganga

Rješenje o zaštiti gange kao nematerijalne kulturne baštine

Ministarstvo kulture na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine" br. 69/99, 151/03 i 157/03) i članka 9. stavka 1. Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske („Narodne novine" br. 37/01), donosi

RJEŠENJE

Utvrđuje se da ganga s područja Imotskog i Vrgoračke krajine ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu članka 9. stavka 1. alineja 2. i 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

GANGA PARTY - Let iznad gangina gnizda iliti multimedijalno predstavljanje (ne)odbačene tradicije

Rad je predstavljen na Petnaestoj konferenciji Performance Studies International koji se održao u Zagrebu od 24. do 28. lipnja 2009. godine. Vijest o konferenciji možete pročitati OVDJE

Zamračenu pozornicu Zagrebačkog kazališta mladih po kojoj sjede ili šetaju posjetioci ističe središnji krug sastavljen od stolica namijenjenih izvođačima osvijetljen "spot" reflektorom sa plafona. Projekcija vatre koja prekriva scenu dolazi s glavnog pulta, s projektora 4. Za audio pultom DJ Tomo diskretno pušta glazbu po svojem izboru, dominiraju radovi Gangawerka... Na pozornici četiri velika platna, na kojima se u različitim intervalima vrti powerpoint projekcija s portretima izvođača - gangaša, gangašica, zatim projekcija atmosfere koju smo za vrijeme terenskih obilazaka foto aparatom zabilježili (Joža, Kuzma). Na stolu u lijevom uglu na stolu postavljena inox bačva iz koje se u 10 bukara nalijeva vino. Pozornicom kruže leci koji upućuju publiku na upotrebu bukare, na njeno cirkuliranje, ritualno ispijanje i nazdravljanje s krugom ljudi koji zajednički ispijaju, dijele, sadržaj bukare. (Ganga party, sinopsis)

Razgovor s gangašima

Razgovor sam vodio s grupom gangaša koji nesumjivo uživaju veliki ugled u gangaškom svijetu. Sve su to vrsni pjevači i poznavatelji gange, pa je utoliko ovaj razgovor zanimljiviji. Razgovor sam snimio audio, a prijatelj ovih stranica Joško Čaleta se potrudio i sve to prebacio na tipkovnicu.

Nestaje pučka pjesma

Stipe Krce, ovaj tekst je objavljen u "Slobodnoj Dalmaciji" 30.12.2000.

Eto ti vraga: došli kavići, ode ganga

"Nije to zini i riči ka vol, gangu triba znat pivat"

Kako su dvostih vidjeli putopisac Alberto Fortis i pjevač Udo Jürgens, a kako njemačka policija

Kažu da nema kontinenta na ovoj "baloti" zemaljskoj na kojemu ganga nije zapjevana. Ovo pučko iskonsko pjevanje čudesne moći i nadasve jedinstveno u svijetu po svojemu glazbenom ustrojstvu, ima strogo omeđene prostore: Imotsku krajinu i, dakako, Hercegovinu. No, valja kazati kako su mnogi mišljenja da je ganga "donesena" u Hercegovinu upravo iz Imotske krajine, odmah nakon zaposjednuća ovih prostora od Austrije godine 1878. Možebitno je tomu tako jerbo i sama ganga o tome pjeva:

Gango moja, ko te izmislijo,
Škutur Mate, đava ga odnijo.

Lovrećka ganga

Petar Ujević učitelj je hrvatskog jezika u lovrećkoj Osnovnoj školi, 1996. godine napokon izdaje knjigu "Lovrećka ganga". Pošto mu je životni poziv bavljenje jezikom, kao ljubitelj narodne hrvatske riječi pitanje je bilo samo vremena kad će Petru sinuti ideja o skupljanju ganga, poslije i njenom ukoričenju. Mada knjiga nosi naslov "Lovrećka ganga" naići ćemo na gange koje se pjevaju i mnogo dalje čak i Imotske krajine, zato ovo vanredno djelo zaslužuje mjesto u kredenci svakog onog koga zanima i ganga, a i narodni izričaj.

Ovdje donosimo proslov Petra Ujevića, te još dva zanimljiva osvrta na ovu knjigu, prof. Ivana Juroša i gosp. Ivana Bekavca Basića.