Nakon dvije godine snimanja i brižljivog biranja reprezentativnih pjevanja završen je projekt koji se manifestirao kao izdanje s CD-om i knjižicom "S izvora glas". 75 ganga od Cetine do Neretve otpjevalo je 23 gangaša. Birajući ona napoznatija, ali i najljepša pjevanja. Na samom CD većinu ganga pjeva Damir Miloš koji sa svojim momačkim glasom prikaziva izvorn ljepotu gange. Uz njega s po nekoliko primjera sudjeluju i legende gangaškog pjevanja - Sire, Stipe Jelić, Đulić, Pegotić, Gigalović, Vencel, Milan, Kempesi, braća Kopilašići... samo su neka od imena koja su zabilježena na ovom CD-u. Vrijedan prilog CD-a je i pripadajuća knjižica s tekstom Ante Kraljevića u kojem razvija vlastitu teoriju i raščlambu gange.

Kako bi imali bolji uvid u ovaj projekt prenosim nekoliko tekstova iz knjižice.

Uvodna riječ urednika ovog izdanja Jure Miloš

Još kao mala djeca braća Damir i Jure Miloš, s majčinim stricem Vinkom Alpezom "Vencelom, Dozom" (svojim izvanjskim didom), krenuli gangaškim stopama, zapravo stopama kulturne baštine hercegovačkog kraja Upravo su te stope proprtile do glasa kojemu je izvor omeđen područjem Imotski - Posušje - Grude. Kako ne bi izvor presušio, a glas ostao bez moći milozvučnoga pjevanja osebujnog naziva - ganga, krenulo se u pečenje nadaleko poznate hercegovačko-imotske gange koja je melem za dušu, poziv za prijatelja, oružje protiv neprijatelja, a pozdrav za dobronamjemika. Tako je iz zahvalnosti, ponajprije, prema didu Vinku, roditeljima Marini i Jozi i svim ostalim gangašima, znanstvenicima, prijateljima, koji su na bilo koji način sudjelovali u ovome naumu, te na kraju iz zahvalnosti prema samoj gangi i onomu što ona gangašima znači - nastao ovaj cvijetnik (antologija) s popratnom knjižicom metaforičnog naziva GANGA - S izvora glas.
Projekt je zamišljen kao cjelina koja objedinjuje gangu u njezinu zvučnom i pisanome obliku. Ovaj se CD usredotočuje na bekijsko-imotsku (otprilike područje današnjih općina Grude i Posušje, te Imotska krajina), belevarijsku (otprilike područje nekadašnje općine Široki Brijeg), te naijsku (otprilike područje današnje općine Ljubuški) vrstu gange. Riječ je, dakle, o izabranim napjevima iz poklada ovih triju vrsta gange, koji zrcale sklonosti samih izvođača i njihovo shvaćanje vrsnoće napjeva, što ne znači da su ostali, neuvršteni napjevi lošiji.
Kratka je knjiga zamišljena kao priručnik o gangi u kojemu se navode najvažniji podatci i znanstvene činjenice o nazivlju i iskonoslovlju riječi ganga, te o dosadašnjim radovima o gangi. Nadalje se kazuje o načinu, mjestu i vremenu nastanka gange, njezinim glazbenim značajkama, o odnosu gange i stiha gangi kao napjevu i njezinim vrstama, dobro i loše otpjevanoj gangi, osvrtu na izvedbe koje su sadržane na ovome CD-u i na kraju o budućnosti gange i potrebe njezina očuvanja u živućem obliku, a što se čini neophodnim, jer je ganga istobit (identitet) naroda s krševita područja Hercegovine i Imotske krajine. Važno je istaknuti kako je autor knjige pisao korijenskim pravopisom, što nije bila zamisao nakladnika i urednika CD-a i knjige, nego volja samoga autora.
Pivaj, brate, moje desno krilo, / S tobon mi je zapivati milo! S ovim se dvostihom počelo, a s njim će se i završiti. Od početka se nakupilo mnogo pismica koje su otpjevane, a koliko će ih još u budućnosti biti, tajna je gangaškog i životnog začaranog kruga! A u toj tajni leži bit gangina mudroslovlja.
Sa željom da ova antologija bude slušana i knjižica čitana, a s izvora glas, odnosno ganga otrgnuta zaboravu, urednik ovoga CD-a i knjige, u ime svih izvođača i suradnika na ovome projektu, zahvaljuje se svima onima koj i s u na bilo koji način podržali i potpomogli njegovo ostvarenje. Slušateljima i čateljima, uz obilje zdravlja i veselja, želim istančan sluh i oko sokolovo. Živjeli!

Više o ovom projektu možete pročitati OVDJE

Nakon dvije godine snimanja i brižljivog biranja reprezentativnih pivanja gange završen je projekt koji se manifestirao kao izdanje s CD-om i knjižicom "S izvora glas". 75 ganga od Cetine do Neretve otpjevalo je 23 gangaša. Birajući ona napoznatija, ali i najljepša pjevanja. Na samom CD većinu ganga pjeva Damir Miloš koji sa svojim momačkim glasom zorno prikaziva izvornu ljepotu gange. Uz njega s po nekoliko primjera sudjeluju i legende gangaškog pjevanja - Sire, Stipe Jelić, Đulić, Pegotić, Gigalović, Vencel, Milan, Kempesi, braća Kopilašići... samo su neka od imena koja su zabilježena na ovom CD-u. Vrijedan prilog CD-a je i pripadajuća knjižica s tekstom Ante Kraljevića u kojem razvija vlastitu teoriju i raščlambu gange.

Kako bi imali bolji uvid u ovaj projekt prenosim nekoliko tekstova iz knjižice.

Jučer je umro jedan od zadnjih iz one generacije "starinskih" diplara - Ante Mucić Antas. "Starinski" ne samo po stilu sviranja već i po moralnim načelima pa i sagledavanje svijeta.
Sudjelovao je skoro u svim klasičnim snimkama hercegovačkog folklora i gange. Ako na nekoj staro izdatoj kazeti gange začujete mali intermezzo dipala vrlo vjerojatno je to Antas diplio. Uz diple, svirao je i frulu, dvojnice, usnu harmoniku, gusle, ljerice... pravi multi instrumentalist, ali ipak u našem kraju bio je uvažen upravo kao vrsan diplar.

Kaže kad mu je bilo šest godina sa svojom majkom posjećivao bi djeda, Sjedeći mu u krilu, zaspao bi dok mu je djed svirao na diplama. Kako kaže taj zvuk mu je tako ostao u podsvijesti i uvijek ga pratio.

Snimak iz 1981. god.

Rijetki su stari snimci gange, i svaki zlata vrijedi. S tim starim snimcima možemo pratiti kako se kroz vrijeme ganga melodijski i stilski razvijala. Ovih dana sam dobio ovu ploču "Ganga iz Hercegovine" iz 1973. godine. Imao sam tu ploču i odprije, ali je poprilično izgrebana. Ova je savršeno očuvana, skoro nova. Slijedi digitalizacija i objava na stranicama.

I ove godine braća Miloš su se potrudili da i ove godine u Grude dovedu ponajbolje guslare i gangaše iz regije, a kinodvorana je bila pretijesna za sve koji su željeli nazočiti ovom kulturnom događaju. Ovo silo je kroz protekle godine pokazalo da je sama organizacija, scena i način na koji se odigrava ovo silo na jednom visokom nivou.

Provjereni dvojac koji je i prošlih godina vodio ovu večer, Ante Boban „Bujica“ i Frano Mikulić Jukić su i ove godine oduševili sve prisutne. Sama večer je započela nastupom Branka Medaka, pjevača i komičara iz Metkovića, koji je izveo skeč u kojem je glumio Nevena iz kultne serije „Nad lipom 35“. Na samom početku večeri, domaćin Jure Miloš je odguslio pozdravnu pjesmu u kojoj je pozdravio sve nazočne i preko gusala pripovjedio zbog čega smo došli na peto po redu „Božićno silo“. Nakon domaćina, fra Stanko Pavlović je udijelio blagoslov na sve prisutne, a s par prigodnih riječi se obratio i ministar državne imovine Vlade RH, Goran Marić koji je ujedno i otvorio ovo silo, ali i zapjevao gangu. Nakon toga su uslijedili nastupi guslara i gangaša po principu; jedan guslar pa jedna gangaška skupina.

Tako su i ove godine nastupili guslari: Željko Šimić iz Gruda, Veljko Bokić iz Ljubinja, Ante i Vlado Tolo iz Posušja, Đuka Vukan i Miloš Marjanović iz Bijeljine te gangaške skupine iz Tihaljine, Posušja, Gruda, Širokog Brijega i jedna mlada skupina djevojaka iz UHAKUD-a. Na samom kraju večeri prisutne je pozdravio Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude koji je izrazio čestitke braći Miloš na kvalitetnoj organizaciji „Božićnog sila“, te je tom prigodom pozdravio ministra vlade RH, Gorana Marića inače rođenog Gruđanina. Jure Miloš se na kraju zahvalio svima onima koji su mu pomogli u organizaciji ovog događaja te je kazao kako mu je srce veliko što su ljudi pokazali velik interes za ovakvim događajem, što mu svakako daje poticaj za sljedeće, šesto po redu „Božićno silo“ u Grudama.

Izvor www.grude.com

U subotu 17. prosinca 2016. godine u 19 sati u kino dvorani u Grudama održati će se večer guslarskih i gamngaških legendi. Već tradicionalno peto Božićno silo kojeg organiziraju braća Damir i Jure Miloš.

U toj večeri nastupit će izvođači na guslama koji dolaze iz cijele šire regije, kao i legendarna imena gange. Cilj manifestacije je prikazivanje raznolikosti sviranja i pjevanja na guslama. Dramska večer, stare priče i pjesme, kroz gusle kao i gangu, na izvoran način svakog izvođača, predstavit će djelić izgubljenog vremena, a ono što je najbitnije manifestacija će povezati izvođače iz različitog kraja gdje gusle i ganga obitavaju.

„Sama tematika večeri je zanimljiva. Želimo da se ova večer održi u izvornom stilu. Pozornica će kao i prethodnih godina biti uređena na starinski način na kojoj će se izmjenjivati guslar, potkrijepljeni našom himnom – gangom. Dolaze nam guslari koji su višestruki republički i savezni prvaci, kao i najcjenjeniji izvođači gange poput Srećka Petrušića „Sire“ iz Ljubuškog. Uistinu će se moći vidjeti raznolikost nošnje, umijeće guslarskog i gangaškog tehniciranja, ponašanja guslara na pozornici, raznolikost pjevanja, te će se čuti različite povijesne teme preko gusala“, poručio je Jure Miloš.

„Svi oni koji vole i cijene kulturu, običaje, i oni koji vole gusle i gangu, kao i oni koji se žele tek s tim upoznati, ne bi trebali propustiti ovo silo jer će imati što vidjeti. Osjetit će se i onaj starinski ugođaj koji je krasio domove naših predaka, pogotovo u Božićno vrijeme. Također, tomu će ugođaju uz guslare i gangaše doprinijeti i specijalni gost večeri Branko Medak. Na koncu, najvažniji ugođaj i bit večeri daje publika, koja nas je svake godine odlično podržala, a ova manifestacija, na kraju krajeva, održava se radi publike. Stoga, dođite u što većem broju.“, ističu braća Miloš.

Kako vidimo braća Miloš svake godine imaju različite izvođače, što doprinosi raznolikosti ove večeri. Zbog toga i ove godine vrijedi posjetiti Božićno silo i vidjeti i spoznati kulturni izvorni svijet. Kao i svake godine, ulaz je slobodan.

Gangafest u Biorinama jedan je od najdugovječnijih festivala gange, traje već od 1997. godine. Ove godine će se održati u subotu 6. kolovoza 2016. s početkom u 18 sati. Pošto su Biorine skoro na samoj granici između gange i rere, festival je zanimljiv jer se zapiva ganga, ali i rera i ojkanje.

Sedmi put zaredom, Savez kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije, pod generalnim pokroviteljstvom Županije, organizira smotru folklora koja će se upriličiti u subotu, 4. lipnja 2016. godine. u Imotskom. Predviđeni početak smotre je u 18 sati kada bi se 15 društava uputilo u mimohodu od srednje škole do glavnog gradskog trga i to trasom: Ulica kralja Zvonimira, Šetalište Stjepana Radića te krajnju točka Trg Matice Hrvatske. Predviđeno trajanje smotre je do 21 sat.

U slučaju nevremena, te općenito loše vremenske prognoze, mimohod i korištenje javnih površina se otkazuju, a program će se održati u prostorijama kino dvorane u Imotskom od 19 sati.

Tijekom folklorne večeri na otvorenoj sceni predstavit će se sveukupno 15 folklornih skupina naše županije (iz svih njenih dijelova: otoka, priobalja, gradova, trogirske i splitske Zagore, Cetinske i Imotske krajine) i to:

1 KUU „Bijele ruže“, Podbablje
2 KUU „Novae“, Runovići
3 HKUD „Peruča“, Hrvace
4 KUD „Vinjani“, Vinjani
5 KUD „Šolta“, Šolta
6 KUU „Milan Begović“, Vrlika
7 KUD „Pleter“, Dugopolje
8 KUD „Dalmacija“, Dugi Rat
9 KUD „Glavice“, Glavice
10 KUU „Mosor“, Gata
11 KUD „Kvadrilja“, Trogir
12 KUD „Primorski Dolac“, Primorski Dolac
13 KD „Brnaze“, Brnaze
14 KUD „Ban Neorić“, Neorić
15 KUD „Dikovača“, Zmijavci
16 KUD Bugojno

Svi navedeni scenski prikazi mogu se temeljem istog svrstati i po folklornim zonama, temeljem čega je moguće zaključiti kako ćemo se pjesmom i plesom šetati čitavom županijom Splitsko-dalmatinskom, ali ćenakratko zalaziti i u druge etno-krajeve. Županijska smotra folklora ima svrhu okupiti amaterska kulturno-umjetnička društva naše Županije na jednom mjestu kako bi pred stručnim ocjenjivačkim sudom (ove godine u sastavu: prof. Sanja Ivančić /Etnografski muzej Split/ i gosp. Vido Bagur /istaknuti hrvatski koreograf i koreolog, stručni suradnik Hrvatskog sabora kulture i Instituta za etnologiju I folkloristiku – Zagreb) pokazala založnost i dosege rada tijekom protekle godine dana te upotpunjuje i kulturno-turističku ponudu mjesta / grada.

Stručni ocjenjivački sud pomaže organizatoru predložiti i one grupe koje su pokazale iznimnu kvalitetu u prezentaciji i selektirati iste kao izborne za državne smotre folklora i to:

Jednu folklornu skupinu koja izvodi koreografirani folklor za Državnu smotru koreografiranog folklora u organizaciji Hrvatskog sabora kulture koja će se i ove godine u jesen održati u Čakovcu.
Jednu folklornu skupinu koja izvodi izvorni folklor za Državnu smotru izvornog folklora u organizaciji Hrvatskog sabora kulture koja će se održati u jesen u Križevcima
Tri izvorne skupine (za regionalnu smotru izvornog folklora Dalmacije „Na Neretvu misečina pala“ koja se održava u svibnju Metkoviću)

Na prethodnim smotrama, 2008. godine u Splitu, 2011.g. u Sinju, 2012.g. u Trogiru, 2013.g. u Makarskoj, 2014.g. u Kaštel Sućurcu te 2015.g. u Splitu svojim programima se predstavilo sveukupno 40 različitih folklornih udruga naše županije. Od aktualnog broja članica koji uslijed financijskih problema s kojima se udruge nose fluktuira iz godine u godinu, a kreće s na razini od cca. 25 članica godišnje, na ovogodišnjoj sceni predstavit će se 15 članica s oko 380 izvođača.

Nezavisna produkcija iz Texasa snima dokumentarac o nestajanju starih tradicija, starih arhitektura, starih pjevanja itd.. Među ostalim došli su i u Hrvatsku snimati gangaše. Snimanje se odvijalao u prekrasnom starom selu iznad Zmijavaca u selu Karoglani. Snimane su 4 gangaške ekipe koji su predstavljali različita područja pivanja: Imotski, Posušje, Grude i Ledinac. Amerikanci su ostali PAFFFF. Mislim da su jedno 1000 puta izgovorili "It's sooo beautiful"

Evo vijesti iz BH izdanja Večernjeg lista.

Kada Amerikanci na zvuke gange uzvikuju: “It’s so beautiful”, ili u prijevodu: “Ovo je predivno”, onda je jasno koliko je “haiku s kamen” moćan i za one koji žive u prekooceanskim zemljama.

Alyssi Taylor Wendt, redateljici i voditeljici jedne teksaške neovisne filmske produkcijske kuće, ganga se svidjela već na prvo slušanje. Ona je krenula ovih dana u snimanje nestajanja starih tradicija, i to u cijelom svijetu, a među svim ljepotama koje opstaju zahvaljujući tek rijetkim entuzijastima, našla se i ganga. Tu je dospjela tako što ju je Alyssa prvo čula, a zatim kontaktirala onog tko je među najzaslužnijima što ganga ima svoje mjesto u kulturnoj baštini Hercegovine i Dalmacije - poznatog voditelj s Radiopostaje Grude Tomislava Matkovića.

- Ovaj vikend će mi ostati u lijepoj uspomeni. Neovisna produkcija iz Texasa snima dokumentarac o nestajanju starih tradicija. Među ostalim, došli su snimati gangaše. Drago mi je što sam sudjelovao u tome i organizirao 4 ekipe vrhunskih gangaša te odabrao selo Karoglane. Amerikanci su ostali bez teksta. Mislim da su tisuću puta izgovorili: “It’s so beautiful”, napisao je na društvenim mrežama Matković i izazvao salve oduševljenja.
Među vrhunskim gangašima našli su se i oni s područja općine Grude, Posušje, Ledinca i Imotskog. Amerikanci snimaju dokumentarac o prolaznosti starih tradicija. Današnji modernizam jače nego ikada jednostavno briše stare običaje, stare tradicije, stara pjevanja, i na kraju stari način života. Alyssa Taylor Wendt tražila je na internetu neke stare običaje po svijetu i slučajno naišla na snimak gange na YouTubeu. To ju je jako zaintrigiralo. Pogotovo kad je saznala da je to staro arhaično pjevanje koje također pomalo nestaje. Kako sam urednik stranice Ganga.hr, stupila je u kontakt sa mnom. Pripreme preko maila trajale su više od mjesec dana. Slao sam joj fotografije mogućih lokacija snimanja, kao i neka pjevanja. Njihova želja bila je da se snime u ambijentu starog sela koje također simbolizira prolaznost starih vremena. Naglasili su kako ne žele nikakva folklorna društva ni da se pjevači oblače u narodne nošnje već je naglasak na gangi, na samom pjevanju. Željeli su snimiti gangašku ekipu kakva jest. Moja obveza je bila pronaći lokaciju i gangaše. Tako da sam odabrao jedno prekrasno staro selo u Imotskom, u brdima iznad Zmijavaca - selo Karoglani. Tako smo organizirali četiri skupine gangaša iz različitih područja pjevanja kako bi i Amerikanci osjetili tu različitost pjevanja. Jedna ekipa bila je iz Gruda, iz bekijskog kraja, jedna iz Posušja, jedna je predstavljala “ledinačko i belevarijsko pivanje” te je jedna bila iz Imotskog, govori nam Matković, piše Večernji list BiH.

Damir Miloš, mladi gangaš iz Gruda, istaknuo je kako je snimanje bilo uistinu profesionalno. - Dali smo sve od sebe. Ekipu koja nas je snimala čine vrhunski profesionalci i trebalo je zadovoljiti sve kriterije, ali vjerujem kako smo uspjeli u tome. Zadovoljni smo što smo dio jednog ovakvog projekta, kazao je za “Večernji list” Miloš.

Večernji list 08.05.2016.

Brojni su ljudi, trbuhom za kruhom, napustili svoja ognjišta. Neki su zaboravili rodni kraj, a neki ne, te i danas rado dolaze, piše Večernji list BiH.

Razgovarali smo sa Stipom Jelićem, jednim od najpoznatijih gangaša iz Hercegovine koji, iako godinama u Njemačkoj, pjesmu koja je sačuvala hrvatski narod u zapadnoj Hercegovini nikada nije zaboravio. Naprotiv, tako ju je usavršio da mu danas, uz epitet ‘gangaš’, stavljaju i onaj ‘legendarni’. Koliko ga cijene, vidjelo se i na manifestaciji braće Damira i Jure Miloša gdje je ganga dominirala. – Ganga je naša pjesma svih vremena.

Počeo sam je pjevati sa ženama kad sam imao 12 godina, a s 14 i s muškarcima na proslavama. Trebalo je vremena da se nauči, ali bilo je uspješno. Učili su me Marijan Grubišić iz Bobana, zatim Čovo i Brk iz Drinovaca, prisjeća se Jelić svojih početaka. – Uvijek se pjevalo. U vojsci, na ‘silima’, u gostionicama, kada bismo se vraćali kućama...

U vojsci smo se moj rođak Miro Pejić, Križan Boban i ja skrivali i pjevali. Zbog toga su nas prozivali, govori Jelić i s nostalgijom podcrtava kako su ogromne razlike između nekad i danas i kako se ganga, unatoč teškim vremenima, pjevala, a danas treba tražiti dopuštenje za zapjevati je. Nakon vojske Jelić je otišao u Njemačku, kod Stuttgarta, davnih 60-ih. – I danas zapjevamo u boćarskom klubu, govori. Zbog njegove ljubavi prema gangi i domoljublja u prošlosti je privođen 75 puta, a proveo je i mjesec dana u zatvoru. U Grudama, na poticaj braće Miloš, zapjevao je i s ekonomskim stručnjakom Goranom Marićem, vrsnim gangašem, također rođenim Gruđaninom.

– Goran je izvanredan čovjek. Bio sam u odboru HDZ-a u Njemačkoj, u mom lokalu bilo je i tadašnje sjedište i Goran je znao odsjesti kod mene te sam tu već spazio kako se radi o sjajnom čovjeku, govori Jelić i kroz smijeh ističe kako mu je tu bilo jasno da je riječ i o prvoklasnom gangašu.

I o braći Juri i Damiru Milošu ima samo riječi hvale ističući kako je dolazak u Grude, kada smo razgovarali, bio poseban jer ga nije imao u planu, ali je došao posjetiti manifestaciju. – Stipe je odličan čovjek i gangaš te mi je iznimna čast što me je prihvatio u svoje gangaško društvo i što jedna takva legenda pjeva na našem ‘silu’, prekida ga Damir Miloš dok ovaj hvali njegovo ‘silo’.

Jelić je bio i prijatelj Mate Bobana. – “Tebe nema, odnijela te tama, ti mi ode, a ja osta sama”, bila je omiljena ganga Mate Bobana koji je volio gangu. Nekad smo išli na kupanje na obližnju rijeku Krenicu, tu kod Gruda i pjevalo se cijelim putem, prisjeća se Jelić. U životu je radio svašta, od građevinskog posla kad je došao u Njemačku, do ugostiteljskog u kojem je 12 godina bio vlasnik hotela i kuglane. Danas, u mirovini, pola vremena u godini provodi u Grudama, a pola u Njemačkoj. Vidi i radnike koji ponovno naveliko iz Hercegovine odlaze u Njemačku.

– Teže se ljudi danas snalaze nego mi nekada. Sve je modernizirano, potrebno je poznavati jezik jer je itekako važan. Bitna je i poslušnost. Problem je što naši ljudi žele postati jači od svojih šefova u Njemačkoj, pa onda čim dođu, žele nešto sugerirati. To nije potrebno raditi. Našli ljudi su sposobni i brzo uče za razliku od drugih i to treba koristiti te im može biti dobro u Njemačkoj, govori Stipe. Usporedili smo zajedno s njim i Hercegovinu nekad i danas.

– Puno je Hercegovina ‘narasla’. Ljudi imaju i 2 auta, pa i 3. Nekad ni konje nismo mogli imati. Zapadna Hercegovina jako je ispaštala u prošlosti, naglašava Jelić, ponoseći se Hercegovinom koja je sve nedaće i režime izdržala. Vidi u njoj potencijal i danas, osobito u proizvodnji voća i povrća. Stipe je ponovno u Njemačkoj, a u rodnu grudu će već za koji mjesec. I ponovno će uz gangu oživjeti stare uspomene.