Jučer je umro jedan od zadnjih iz one generacije "starinskih" diplara - Ante Mucić Antas. "Starinski" ne samo po stilu sviranja već i po moralnim načelima pa i sagledavanje svijeta.
Sudjelovao je skoro u svim klasičnim snimkama hercegovačkog folklora i gange. Ako na nekoj staro izdatoj kazeti gange začujete mali intermezzo dipala vrlo vjerojatno je to Antas diplio. Uz diple, svirao je i frulu, dvojnice, usnu harmoniku, gusle, ljerice... pravi multi instrumentalist, ali ipak u našem kraju bio je uvažen upravo kao vrsan diplar.

Kaže kad mu je bilo šest godina sa svojom majkom posjećivao bi djeda, Sjedeći mu u krilu, zaspao bi dok mu je djed svirao na diplama. Kako kaže taj zvuk mu je tako ostao u podsvijesti i uvijek ga pratio.

Snimak iz 1981. god.

Rijetki su stari snimci gange, i svaki zlata vrijedi. S tim starim snimcima možemo pratiti kako se kroz vrijeme ganga melodijski i stilski razvijala. Ovih dana sam dobio ovu ploču "Ganga iz Hercegovine" iz 1973. godine. Imao sam tu ploču i odprije, ali je poprilično izgrebana. Ova je savršeno očuvana, skoro nova. Slijedi digitalizacija i objava na stranicama.

I ove godine braća Miloš su se potrudili da i ove godine u Grude dovedu ponajbolje guslare i gangaše iz regije, a kinodvorana je bila pretijesna za sve koji su željeli nazočiti ovom kulturnom događaju. Ovo silo je kroz protekle godine pokazalo da je sama organizacija, scena i način na koji se odigrava ovo silo na jednom visokom nivou.

Provjereni dvojac koji je i prošlih godina vodio ovu večer, Ante Boban „Bujica“ i Frano Mikulić Jukić su i ove godine oduševili sve prisutne. Sama večer je započela nastupom Branka Medaka, pjevača i komičara iz Metkovića, koji je izveo skeč u kojem je glumio Nevena iz kultne serije „Nad lipom 35“. Na samom početku večeri, domaćin Jure Miloš je odguslio pozdravnu pjesmu u kojoj je pozdravio sve nazočne i preko gusala pripovjedio zbog čega smo došli na peto po redu „Božićno silo“. Nakon domaćina, fra Stanko Pavlović je udijelio blagoslov na sve prisutne, a s par prigodnih riječi se obratio i ministar državne imovine Vlade RH, Goran Marić koji je ujedno i otvorio ovo silo, ali i zapjevao gangu. Nakon toga su uslijedili nastupi guslara i gangaša po principu; jedan guslar pa jedna gangaška skupina.

Tako su i ove godine nastupili guslari: Željko Šimić iz Gruda, Veljko Bokić iz Ljubinja, Ante i Vlado Tolo iz Posušja, Đuka Vukan i Miloš Marjanović iz Bijeljine te gangaške skupine iz Tihaljine, Posušja, Gruda, Širokog Brijega i jedna mlada skupina djevojaka iz UHAKUD-a. Na samom kraju večeri prisutne je pozdravio Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude koji je izrazio čestitke braći Miloš na kvalitetnoj organizaciji „Božićnog sila“, te je tom prigodom pozdravio ministra vlade RH, Gorana Marića inače rođenog Gruđanina. Jure Miloš se na kraju zahvalio svima onima koji su mu pomogli u organizaciji ovog događaja te je kazao kako mu je srce veliko što su ljudi pokazali velik interes za ovakvim događajem, što mu svakako daje poticaj za sljedeće, šesto po redu „Božićno silo“ u Grudama.

Izvor www.grude.com

U subotu 17. prosinca 2016. godine u 19 sati u kino dvorani u Grudama održati će se večer guslarskih i gamngaških legendi. Već tradicionalno peto Božićno silo kojeg organiziraju braća Damir i Jure Miloš.

U toj večeri nastupit će izvođači na guslama koji dolaze iz cijele šire regije, kao i legendarna imena gange. Cilj manifestacije je prikazivanje raznolikosti sviranja i pjevanja na guslama. Dramska večer, stare priče i pjesme, kroz gusle kao i gangu, na izvoran način svakog izvođača, predstavit će djelić izgubljenog vremena, a ono što je najbitnije manifestacija će povezati izvođače iz različitog kraja gdje gusle i ganga obitavaju.

„Sama tematika večeri je zanimljiva. Želimo da se ova večer održi u izvornom stilu. Pozornica će kao i prethodnih godina biti uređena na starinski način na kojoj će se izmjenjivati guslar, potkrijepljeni našom himnom – gangom. Dolaze nam guslari koji su višestruki republički i savezni prvaci, kao i najcjenjeniji izvođači gange poput Srećka Petrušića „Sire“ iz Ljubuškog. Uistinu će se moći vidjeti raznolikost nošnje, umijeće guslarskog i gangaškog tehniciranja, ponašanja guslara na pozornici, raznolikost pjevanja, te će se čuti različite povijesne teme preko gusala“, poručio je Jure Miloš.

„Svi oni koji vole i cijene kulturu, običaje, i oni koji vole gusle i gangu, kao i oni koji se žele tek s tim upoznati, ne bi trebali propustiti ovo silo jer će imati što vidjeti. Osjetit će se i onaj starinski ugođaj koji je krasio domove naših predaka, pogotovo u Božićno vrijeme. Također, tomu će ugođaju uz guslare i gangaše doprinijeti i specijalni gost večeri Branko Medak. Na koncu, najvažniji ugođaj i bit večeri daje publika, koja nas je svake godine odlično podržala, a ova manifestacija, na kraju krajeva, održava se radi publike. Stoga, dođite u što većem broju.“, ističu braća Miloš.

Kako vidimo braća Miloš svake godine imaju različite izvođače, što doprinosi raznolikosti ove večeri. Zbog toga i ove godine vrijedi posjetiti Božićno silo i vidjeti i spoznati kulturni izvorni svijet. Kao i svake godine, ulaz je slobodan.

Gangafest u Biorinama jedan je od najdugovječnijih festivala gange, traje već od 1997. godine. Ove godine će se održati u subotu 6. kolovoza 2016. s početkom u 18 sati. Pošto su Biorine skoro na samoj granici između gange i rere, festival je zanimljiv jer se zapiva ganga, ali i rera i ojkanje.

Sedmi put zaredom, Savez kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije, pod generalnim pokroviteljstvom Županije, organizira smotru folklora koja će se upriličiti u subotu, 4. lipnja 2016. godine. u Imotskom. Predviđeni početak smotre je u 18 sati kada bi se 15 društava uputilo u mimohodu od srednje škole do glavnog gradskog trga i to trasom: Ulica kralja Zvonimira, Šetalište Stjepana Radića te krajnju točka Trg Matice Hrvatske. Predviđeno trajanje smotre je do 21 sat.

U slučaju nevremena, te općenito loše vremenske prognoze, mimohod i korištenje javnih površina se otkazuju, a program će se održati u prostorijama kino dvorane u Imotskom od 19 sati.

Tijekom folklorne večeri na otvorenoj sceni predstavit će se sveukupno 15 folklornih skupina naše županije (iz svih njenih dijelova: otoka, priobalja, gradova, trogirske i splitske Zagore, Cetinske i Imotske krajine) i to:

1 KUU „Bijele ruže“, Podbablje
2 KUU „Novae“, Runovići
3 HKUD „Peruča“, Hrvace
4 KUD „Vinjani“, Vinjani
5 KUD „Šolta“, Šolta
6 KUU „Milan Begović“, Vrlika
7 KUD „Pleter“, Dugopolje
8 KUD „Dalmacija“, Dugi Rat
9 KUD „Glavice“, Glavice
10 KUU „Mosor“, Gata
11 KUD „Kvadrilja“, Trogir
12 KUD „Primorski Dolac“, Primorski Dolac
13 KD „Brnaze“, Brnaze
14 KUD „Ban Neorić“, Neorić
15 KUD „Dikovača“, Zmijavci
16 KUD Bugojno

Svi navedeni scenski prikazi mogu se temeljem istog svrstati i po folklornim zonama, temeljem čega je moguće zaključiti kako ćemo se pjesmom i plesom šetati čitavom županijom Splitsko-dalmatinskom, ali ćenakratko zalaziti i u druge etno-krajeve. Županijska smotra folklora ima svrhu okupiti amaterska kulturno-umjetnička društva naše Županije na jednom mjestu kako bi pred stručnim ocjenjivačkim sudom (ove godine u sastavu: prof. Sanja Ivančić /Etnografski muzej Split/ i gosp. Vido Bagur /istaknuti hrvatski koreograf i koreolog, stručni suradnik Hrvatskog sabora kulture i Instituta za etnologiju I folkloristiku – Zagreb) pokazala založnost i dosege rada tijekom protekle godine dana te upotpunjuje i kulturno-turističku ponudu mjesta / grada.

Stručni ocjenjivački sud pomaže organizatoru predložiti i one grupe koje su pokazale iznimnu kvalitetu u prezentaciji i selektirati iste kao izborne za državne smotre folklora i to:

Jednu folklornu skupinu koja izvodi koreografirani folklor za Državnu smotru koreografiranog folklora u organizaciji Hrvatskog sabora kulture koja će se i ove godine u jesen održati u Čakovcu.
Jednu folklornu skupinu koja izvodi izvorni folklor za Državnu smotru izvornog folklora u organizaciji Hrvatskog sabora kulture koja će se održati u jesen u Križevcima
Tri izvorne skupine (za regionalnu smotru izvornog folklora Dalmacije „Na Neretvu misečina pala“ koja se održava u svibnju Metkoviću)

Na prethodnim smotrama, 2008. godine u Splitu, 2011.g. u Sinju, 2012.g. u Trogiru, 2013.g. u Makarskoj, 2014.g. u Kaštel Sućurcu te 2015.g. u Splitu svojim programima se predstavilo sveukupno 40 različitih folklornih udruga naše županije. Od aktualnog broja članica koji uslijed financijskih problema s kojima se udruge nose fluktuira iz godine u godinu, a kreće s na razini od cca. 25 članica godišnje, na ovogodišnjoj sceni predstavit će se 15 članica s oko 380 izvođača.

Nezavisna produkcija iz Texasa snima dokumentarac o nestajanju starih tradicija, starih arhitektura, starih pjevanja itd.. Među ostalim došli su i u Hrvatsku snimati gangaše. Snimanje se odvijalao u prekrasnom starom selu iznad Zmijavaca u selu Karoglani. Snimane su 4 gangaške ekipe koji su predstavljali različita područja pivanja: Imotski, Posušje, Grude i Ledinac. Amerikanci su ostali PAFFFF. Mislim da su jedno 1000 puta izgovorili "It's sooo beautiful"

Evo vijesti iz BH izdanja Večernjeg lista.

Kada Amerikanci na zvuke gange uzvikuju: “It’s so beautiful”, ili u prijevodu: “Ovo je predivno”, onda je jasno koliko je “haiku s kamen” moćan i za one koji žive u prekooceanskim zemljama.

Alyssi Taylor Wendt, redateljici i voditeljici jedne teksaške neovisne filmske produkcijske kuće, ganga se svidjela već na prvo slušanje. Ona je krenula ovih dana u snimanje nestajanja starih tradicija, i to u cijelom svijetu, a među svim ljepotama koje opstaju zahvaljujući tek rijetkim entuzijastima, našla se i ganga. Tu je dospjela tako što ju je Alyssa prvo čula, a zatim kontaktirala onog tko je među najzaslužnijima što ganga ima svoje mjesto u kulturnoj baštini Hercegovine i Dalmacije - poznatog voditelj s Radiopostaje Grude Tomislava Matkovića.

- Ovaj vikend će mi ostati u lijepoj uspomeni. Neovisna produkcija iz Texasa snima dokumentarac o nestajanju starih tradicija. Među ostalim, došli su snimati gangaše. Drago mi je što sam sudjelovao u tome i organizirao 4 ekipe vrhunskih gangaša te odabrao selo Karoglane. Amerikanci su ostali bez teksta. Mislim da su tisuću puta izgovorili: “It’s so beautiful”, napisao je na društvenim mrežama Matković i izazvao salve oduševljenja.
Među vrhunskim gangašima našli su se i oni s područja općine Grude, Posušje, Ledinca i Imotskog. Amerikanci snimaju dokumentarac o prolaznosti starih tradicija. Današnji modernizam jače nego ikada jednostavno briše stare običaje, stare tradicije, stara pjevanja, i na kraju stari način života. Alyssa Taylor Wendt tražila je na internetu neke stare običaje po svijetu i slučajno naišla na snimak gange na YouTubeu. To ju je jako zaintrigiralo. Pogotovo kad je saznala da je to staro arhaično pjevanje koje također pomalo nestaje. Kako sam urednik stranice Ganga.hr, stupila je u kontakt sa mnom. Pripreme preko maila trajale su više od mjesec dana. Slao sam joj fotografije mogućih lokacija snimanja, kao i neka pjevanja. Njihova želja bila je da se snime u ambijentu starog sela koje također simbolizira prolaznost starih vremena. Naglasili su kako ne žele nikakva folklorna društva ni da se pjevači oblače u narodne nošnje već je naglasak na gangi, na samom pjevanju. Željeli su snimiti gangašku ekipu kakva jest. Moja obveza je bila pronaći lokaciju i gangaše. Tako da sam odabrao jedno prekrasno staro selo u Imotskom, u brdima iznad Zmijavaca - selo Karoglani. Tako smo organizirali četiri skupine gangaša iz različitih područja pjevanja kako bi i Amerikanci osjetili tu različitost pjevanja. Jedna ekipa bila je iz Gruda, iz bekijskog kraja, jedna iz Posušja, jedna je predstavljala “ledinačko i belevarijsko pivanje” te je jedna bila iz Imotskog, govori nam Matković, piše Večernji list BiH.

Damir Miloš, mladi gangaš iz Gruda, istaknuo je kako je snimanje bilo uistinu profesionalno. - Dali smo sve od sebe. Ekipu koja nas je snimala čine vrhunski profesionalci i trebalo je zadovoljiti sve kriterije, ali vjerujem kako smo uspjeli u tome. Zadovoljni smo što smo dio jednog ovakvog projekta, kazao je za “Večernji list” Miloš.

Večernji list 08.05.2016.

Brojni su ljudi, trbuhom za kruhom, napustili svoja ognjišta. Neki su zaboravili rodni kraj, a neki ne, te i danas rado dolaze, piše Večernji list BiH.

Razgovarali smo sa Stipom Jelićem, jednim od najpoznatijih gangaša iz Hercegovine koji, iako godinama u Njemačkoj, pjesmu koja je sačuvala hrvatski narod u zapadnoj Hercegovini nikada nije zaboravio. Naprotiv, tako ju je usavršio da mu danas, uz epitet ‘gangaš’, stavljaju i onaj ‘legendarni’. Koliko ga cijene, vidjelo se i na manifestaciji braće Damira i Jure Miloša gdje je ganga dominirala. – Ganga je naša pjesma svih vremena.

Počeo sam je pjevati sa ženama kad sam imao 12 godina, a s 14 i s muškarcima na proslavama. Trebalo je vremena da se nauči, ali bilo je uspješno. Učili su me Marijan Grubišić iz Bobana, zatim Čovo i Brk iz Drinovaca, prisjeća se Jelić svojih početaka. – Uvijek se pjevalo. U vojsci, na ‘silima’, u gostionicama, kada bismo se vraćali kućama...

U vojsci smo se moj rođak Miro Pejić, Križan Boban i ja skrivali i pjevali. Zbog toga su nas prozivali, govori Jelić i s nostalgijom podcrtava kako su ogromne razlike između nekad i danas i kako se ganga, unatoč teškim vremenima, pjevala, a danas treba tražiti dopuštenje za zapjevati je. Nakon vojske Jelić je otišao u Njemačku, kod Stuttgarta, davnih 60-ih. – I danas zapjevamo u boćarskom klubu, govori. Zbog njegove ljubavi prema gangi i domoljublja u prošlosti je privođen 75 puta, a proveo je i mjesec dana u zatvoru. U Grudama, na poticaj braće Miloš, zapjevao je i s ekonomskim stručnjakom Goranom Marićem, vrsnim gangašem, također rođenim Gruđaninom.

– Goran je izvanredan čovjek. Bio sam u odboru HDZ-a u Njemačkoj, u mom lokalu bilo je i tadašnje sjedište i Goran je znao odsjesti kod mene te sam tu već spazio kako se radi o sjajnom čovjeku, govori Jelić i kroz smijeh ističe kako mu je tu bilo jasno da je riječ i o prvoklasnom gangašu.

I o braći Juri i Damiru Milošu ima samo riječi hvale ističući kako je dolazak u Grude, kada smo razgovarali, bio poseban jer ga nije imao u planu, ali je došao posjetiti manifestaciju. – Stipe je odličan čovjek i gangaš te mi je iznimna čast što me je prihvatio u svoje gangaško društvo i što jedna takva legenda pjeva na našem ‘silu’, prekida ga Damir Miloš dok ovaj hvali njegovo ‘silo’.

Jelić je bio i prijatelj Mate Bobana. – “Tebe nema, odnijela te tama, ti mi ode, a ja osta sama”, bila je omiljena ganga Mate Bobana koji je volio gangu. Nekad smo išli na kupanje na obližnju rijeku Krenicu, tu kod Gruda i pjevalo se cijelim putem, prisjeća se Jelić. U životu je radio svašta, od građevinskog posla kad je došao u Njemačku, do ugostiteljskog u kojem je 12 godina bio vlasnik hotela i kuglane. Danas, u mirovini, pola vremena u godini provodi u Grudama, a pola u Njemačkoj. Vidi i radnike koji ponovno naveliko iz Hercegovine odlaze u Njemačku.

– Teže se ljudi danas snalaze nego mi nekada. Sve je modernizirano, potrebno je poznavati jezik jer je itekako važan. Bitna je i poslušnost. Problem je što naši ljudi žele postati jači od svojih šefova u Njemačkoj, pa onda čim dođu, žele nešto sugerirati. To nije potrebno raditi. Našli ljudi su sposobni i brzo uče za razliku od drugih i to treba koristiti te im može biti dobro u Njemačkoj, govori Stipe. Usporedili smo zajedno s njim i Hercegovinu nekad i danas.

– Puno je Hercegovina ‘narasla’. Ljudi imaju i 2 auta, pa i 3. Nekad ni konje nismo mogli imati. Zapadna Hercegovina jako je ispaštala u prošlosti, naglašava Jelić, ponoseći se Hercegovinom koja je sve nedaće i režime izdržala. Vidi u njoj potencijal i danas, osobito u proizvodnji voća i povrća. Stipe je ponovno u Njemačkoj, a u rodnu grudu će već za koji mjesec. I ponovno će uz gangu oživjeti stare uspomene.

Članak koji je izašao u Slobodnoj Dalmaciji 13. ožujka 2016.

Zvonimo pred vratima Radio Gruda, gdje smo se dogovorili s Tomislavom Matkovićem, osnivačem portala ganga.hr i glazbenim urednikom na lokalnom radiju, koji se posljednjih godina pročuo kao istraživač i sakupljač napjeva gangaške tradicije i svojevrsni producent brojnih hercegovačkih gangaških sastava.
Otvaraju se vrata, u mraku hodnika nazirem visokog, suhonjavog muškarca duge kose.

"Dobar dan, trebali bismo Tomu..."

Izmiče se i pušta nas da uđemo.

I dok sve čekamo da roker koji nam je otvorio vikne "Tomo, evo novinari iz 'Slobodne'!", pruža nam ruku: "Ja sam Tomo."

Priznajemo, nismo tako zamišljali "gurua" gange u ovom kraju, na što se 50-godišnji Tomo samo smješka. Navikao očito čovjek na predrasude došljaka kad je riječ o gangi.

Uostalom, malo kasnije ćemo se uvjeriti da druga dvojica najgorljivijih čuvara gange od zaborava imaju tek 25 i 22 godine. Naravno, riječ je o braći Miloš, Juri i Damiru, najpoznatijim istraživačima hercegovačke tradicijske glazbe i, naravno, strastvenim gangašima. Njih su dvojica, naime, zahvaljujući utjecaju djeda s majčine strane, koji je i sam bio pivač gange, doslovno odrastala uz tu vrstu tradicijske glazbe.

Lani su bili gosti na koncertu Zbora HRT-a u zagrebačkom Muzeju "Mimara", gostovali su u Parizu, New Yorku, u svibnju će put Maroka... Jure na mostarskom Sveučilištu, gdje studira povijest i filozofiju, vodi školu tradicijskih glazbala pri studiju glazbene umjetnosti... Braća Miloš svakog prosinca u Grudama organiziraju i međunarodnu smotru tradicijskih svirača i narodnih pjevača "Božićno silo".

Telefoni su gorili!

Nego vratimo se mi rokeru u kariranoj košulji. Tako u manjim sredinama Dalmatinske zagore i Hercegovine, u mom Drnišu i Grudama podjednako, izgledaju zakleti fanovi Zeppelina, Doorsa, a ne grlenih narodnih pjevanja.

"Ja sam se rodio i prva četiri razreda osnovne završio u Njemačkoj, jer je moj stari, inače iz Imotskoga, tamo otišao kao gastarbajter. Mama mi je Njemica. I nisam do dolaska ovamo ni vidio ni čuo tu gangu. Ja sam dite osamdesetih Azra, EKV đir, 'novi val'. Uopće nisam dolazio u doticaj s gangom dok nisam s Radio Imotskog doša radit na Radio Grude. I onda sam se susreo s tim da je kultura gange i tradicionalnih pivanja puno veća nego u Dalmaciji, di se to već rasplinjava. Naime, na radio su mi počele dolazit neke gangaške grupe na radio, ajde jel nas moš snimit za CD? Bili su to sve stariji ljudi uglavnom"...

I tako je počelo. Matković je s vremenom postao, možemo slobodno reći, hercegovački Ry Cooder, tj. on gangašima dođe što i poznati producent kubanskim glazbenicima iz "Buena Vista Social Club" projekta.
"Sićam se da mi je jedan čovik poklonio kazetu i ja sam to presluša. Tako sam se upozna s tim. Moram priznat da sam to ispočetka pušta u program, u kontakt-emisiji koju radim, više ko neku foru, miša je u eteru s alternativom, rockom. I slušatelji su odlično reagirali. Telefoni su gorili!

Ali onda su mi počeli i drugi dolazit, 'Aj' snimi i nas da i nas moš puštat na radiju!'. I onda sam za potrebe neke priredbe snima neke gangaše tri dana i tri noći, s njima bio non stop. Tu sam definitivno uvidio da tu ima nešto moćno. Nisam prije ni razmišlja o nekim stvarima na kojima su oni inzistirali dok smo snimali. Briši ovo, nadodat ćemo ono... Kad sam razmaknio tu bučnost, uša u dubinu, pitat i njih da mi bolje objasne di su pogrišili, koje su to frekvencije, počeo sam shvaćat gangu. Nije to nikakvo jarlukanje!".

Ideš nać knjigu, a nigdi knjige!

To onda dođe nešto kao povratak korijenima bluesa?

- Ne bi ja to tako reka. Prije bi ganga bila nešto kao punk folklora! Bučna je, direktna i kratka. Baš ko punk pisme... Kad sam počeo odat po selima, snimat stare ljude, skužio sam i da svako selo ima svoje specifičnosti u pivanju. Al to su takve nijanse... I ako u tom selu od troje, četvero koji pivaju, jedan umre, to ti je gotovo! Nema više ko pivat. Recimo, u nekim selima više i nema ko pivat, a bila su na glasu u 70-ima i 80-ima po pivanju gange. Zato ima sve više primjera da muški i ženske zajedno pivaju, jer nema ko pivat.

Matkovićeva memorija gange s podučja čitave Hercegovine mjeri se u terabajtima...

"Ne znam ni ja koliko toga ima. Znam samo da sam pokrio negdi 70 posto područja koje planiram. Pa sam zato sve šta imam stavio na ganga.hr, jer je glupo da sve to šta sam prikupio stoji, da drugi nemaju pristupa tome".
Povezao se i sa poznatim zagrebačkim etnomuzikologom dr. Joškom Ćaletom...

"Kad sam se zainteresira za to, računam ja, iđem sad nać neku knjigu i pročitat nešto o gangi. Al' onda sam skužio da niko nije ni pisa o tom 'primitivnom pivanju'. Pet, šest radova je možda bilo dostupno, rijetki muzikolozi su se bavili time, isto važi i za 'ganginu sestru' reru, ali ništa. Iđeš nać knjigu, a nigdi knjige! Zva sam Sveučilišnu biblioteku u Zagrebu, Filozofski fakultet, odjel etnologije, ali nigdi knjige nać! I onda sam vidio da se tu ima šta istaživat. Ganga je za etnomuzikologe arheologija u glazbi, jer otkriva korijene glazbenog izražavanja.

Pa sam se onda spanđa s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, a tamo je dr. Ćaleta proučava tradicionalna pivanja u Dalmatinskoj zagori. Oni su u u meni vidili čovika koji radi na terenu. Onda sam počeo dalje kopat to blago i vidio da je to svit van svita! Jer ganga se ne može zapisat notama, jer je starija od njih, a korijeni joj vuku još od ilirskih vrimena na ovim prostorima", u jednom će dahu, što je svojstveno pravim zanesenjacima, Matković o svojoj ljubavi prema gangi.

'Primitivna' glazba

"Da sam odrastao ovdje, možda bih i ja imao predrasuda prema toj vrsti glazbe. A iskreno govoreći, zaintrigiralo me to sve zbog onih priča o 'hercegovačkim primitivcima', kao, to su sve neki nazadnjaci. Pa i u Imotskom mnogi gangu drže primitivnom. Ako ljudi iz Zagore ili Hercegovine u Zagrebu, nedajbože, zapivaju tako nešto, to se gleda kao teški primitivizam. I to je s jedne strane u meni rodilo neki inat, pa sam si reka – baš iđem u to!", priča Matković, koji je s nekolicinom suradnika prije par godina pokrenuo i glazbeni projekt Gangawerk ("Kako se to piše? Kao Kraftwerk, samo staviš ispred gangu", pojašnjava naš sugovornik), koji se bavio umiksavanjem gangaških napjeva u elektronsku glazbu, sempliranjem zvuka gusala.

"Cijenim i ono što radi Kries u Hrvatskoj ili manje poznati Terra Slaves iz Ljubuškog, odlični su momci", dodat će Matković koji ne krije da uživa u svom hobiju.

"Ma, zapravo, ovo za nas odavno nije samo hobi. Davno smo mi ozbiljno zagrizli u ovo. A sve nas spaja to što od bavljenja gangom nitko nema neku veliku financijsku korist, nego nas prvenstveno veže želja da to opstane i da se to prenesi idućim generacijama. Pojedinci su tu nebitni, iako je na svakom od nas odgovornost da tradiciju preneseno idućim generacijama u izvornom obliku. Komercijalni pristup traži zabavu, a nas zanima traganje i istraživanje", nadopunit će ga Jure Miloš, koji vrlo strogo gleda na one koji olako pristupaju gangi, tj. pokušavaju joj dodati komercijalni prizvuk.

- Nego, debelo smo zabrazdili u priče o gangi, a nitko nije pokušao definirati što je ona uopće? - pitamo Juru.
"Što je za mene ganga? Život, najkraće i najjasnije. Tko shvaća pojam života, shvatit će da je ganga život. I radost, i borba, i žalost, i prkos i ponos, i inat, i nacionalizam, naravno u pozitivnom smislu pokazivanja svoje kulture", kaže najmlađi nadaleko poznati zaljubljenik u gangu.

Svira Jure i gusle, i ljericu, kao i diple i još neke narodne instrumente, ali ganga je ispred svega. Damir je počeo s guslama, ali je u međuvremenu odustao, pa se danas "samo" bavi pjevanjem. Jure je inače, 2011. godine, nastupio i na "Supertalentu" Nove TV.

Otkud ovi Indijanci?

"Tko popularnost traži preko tradicijske glazbe, na pogrešnom je putu. Ali, isto tako je važno afirmirati u javnosti takvu glazbu, kako bi je mladi ljudi uopće percipirali", kazat će Jure koji, kako veli, "danas ne može zamislit život bez gange". Svjestan je da nekome s, primjerice, Hvara, ganga može zazvučati pretvrdo, ali... "Prosječnom uhu ganga je sirova. Ali takva je i priroda na području gdje se pjeva ganga, rera, ojkavica... Tvrda, divlja. Da je pustiš nekom tko je navikao na milozvučje Mediterana, kazat će: Otkud ste ove Indijance pustili? Samo, meni je ganga melodična, da se razumijemo! Sve ovisi o izvedbi. Ima preko sto vrsta gangaških napjeva.

A i ganga se, kao i svaka vrsta glazbe, može izvesti i dobro i loše. Dobra se ganga mora prilivat, to je kad se stapaju glasovi priginjača, ovih koji ganganjem prate prvog pivača. Kad se glasovi slažu, kad se pivač podvuče meko pod priginjače, i ganga je i te kako melodična. Nije to nikakva galama! Poslušajte legendu Stipu Jelića, Ivana Sesara Đulića, pa i našeg saborskog zastupnika Gorana Marića, koji je također odličan gangaš. Evo, vidite kako je i Tomo to otkrio, a došao je iz skroz nekog drugog stila", kazat će braća Miloš.

Pripremaju i CD koji će pratiti knjiga, koja će slušatelju, odnosno čitatelju, dati potpunu sliku i povijest onoga što će donijeti zvučni zapis.

"Ma ima planova puno, ali nemoj to ni pisat, da se ne ureknemo", kazat će naši sugovornici, kojima je razbijanje predrasuda jednako lako kao pustiti glas iz grla.

Braća proslavila Grude

Braća Miloš prije četiri godine pokrenula su "Božićno silo", koje je posljednje dvije godine međunarodnog karaktera. "Kultura nema granica, ni nacionalnih ni geopolitičkih, ni socijalnih ni ikakvih drugih. Zadnje dvi godine dovodimo u Grude najjače guslare iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije, jer imamo isto glazbalo među tri naroda, pa da vidimo kako di diše, kako se razvilo i usavršilo. To je stvarno iskorak, da se kulturi da prednost i zanemari sve ostalo u međusobnim odnosima što se diže na političku razinu", priča Jure. Je li bilo negativnih reakcija, pitamo, ipak ovdje žive "žestoki Hercegovci"?
"Meni je svaki svirač prijatelj. Istina, nije bilo jednostavno prvi put to napravit, ali smo bili uporni. A to i Bog valjda nagradi. Sve je prošlo bez ikakvog incidenta, puna dvorana bila, ljudi od svukuda dolazili, od Zagreba, preko Šibenika i Splita, do Mostara, Neuma, Sarajeva... Ja kažem - kultura spaja, a izostanak kulture razdvaja. Nitko nije doša širit mržnju ni neku politiku, neko predstavit svoju kulturu. Uostalom, kultura nema smisla ako ćeš se zatvarat", kaže mlađi Miloš, ponosan što su Grude već postale poznate po "Božićnom silu".

Tilovina grabovine pita, kud se ovo oženjeno skita

Ja malena, loli do ramena, moramo se ljubit sa kamena

Kad se moja udavala strina, škripala su kola ko mašina

Eto vam ga, meni je izmoda, dok sam tila za menom je oda

Meni moji, tebi tvoji brane, ja i ti se volimo dragane

Evo mene, evo pajde moga, ajde mala pođi za jednoga

Punica je dočekala zeta, ispekla mu jezik od pileta

Od Ljubuškog do mostarskih vrata, svaka mi je curica poznata

Gango moja i ti si na kraju, mi smo zadnji koji te pivaju

Izvor Slobodna Dalmacija

Ove godine svečanost Pasionska Baština slavi mali jubilej - 25 godina održavanja. Lijepa obljetnica u kojoj je Imotskoj krajini pripala čast predstaviti se sa svojim tradicionalnim korizmenim pjevanjime. Kako onim crkvenim, zborskim pjevanjima tako i onim pučkim koji se ispjevavaju na Putu Križa – kantanje Muke Isusove. U tom suprostavljanju urbanih i ruralnih tradicija želi se naglasiti različitost, ali i bogatsvo korizmene tradicije u Imotskoj krajini.

Pasionsku tradiciju Imotske krajine prestaviti će crkveni pjevački zbor Gospe od Anđela – Imotski, glumci pasionske igre Muka Gospodina našega Isusa Krista, pučki pivači župe Sv. Ilije Proroka Studenci i Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići.
Kantači župa Sv. Luke Podbablje (Grubine), Presvetog Trojstva Slivno, Gospe od Karmela Zagvozd i Svih Svetih Zmijavci.

Animacija i odabir: Anđelko Nikolić i Joško Ćaleta

Koncert će se održati u ponedjeljak, 14. ožujak u Bazilici Srca Isusova, Palmotićeva 33, u 20 sati.